Kodeksi i nova rešenja
Godinama matičari na venčanju parovima čitaju kodeks ponašanja u bračnoj zajednici, svi slušaju bez pretenzija da zapamte i primene. Kodeks je sažet u dvadesetak stavki u kojima se pred svedocima ovi što pristupaju činu venčanja pozivaju da se obavežu, da budu najprostije rečeno, pošteni u medjusobnim i ukupnim odnosima u budućoj zajednici.
U svakoj stavci tog kodeksa govori se o tom našem poštenju, verovatno s razlogom. Jer, da je sve u redu ovaj kodeks ne bi ni trebao – da ima više poštenja, mnogo toga ne bi trebalo.
I šta biva posle?
Tamo gde nečega nema, mi nastojimo uspostaviti (ne)red, na svoj način. Prvo idu razgovori, pa pregovori i sve se ponovi više puta – i šta, i ko, i kad… I taman kad se postigne dogovor, naravno, neko se u medjuvremenu doseti da pita: ko je kriv? Tada svako ustvrdi da je on pošten, bio, sve dok je i onaj drugi pošten, bio. Na temelju ovih (pa)iskrenih „otkrića“ ide se za novim dogovorima, u duhu važećeg vremena. Iznalaze se nova (pro)duhovna rešenja, što se tiče poštenja i dalje je sve isto: nema da ima. Rešenja se samo tako zovu, ne rešavaju ništa.
- „I da li se izvlačimo?“
- „Za to je potreban (spor)razum.“
- „Ovako više ne možemo.“
- „A, može li onako?“
- „Nipošto, sve mora da se menja iz korena!“
Zanemeli. Koren smo bili mi. Tišina.
Mi to (ne)zaslužujemo
Svetski gurui napisali nove moralne kodekse. Tradicionalna ideja o grehu postala staromodna, ne zato što su ljudi postali amoralniji, već zato što više brinemo o drugima – ili bar više no ranije. Kažu moralni kompas pokazuje u drugom pravcu! Divljati i biti nevaljao je obavezni deo folklora, ono što je danas po njima neoprostiv greh je biti dosadan. Većina od meni poznatih sedam grehova sada se u principu smatra vrlinama. Kažu pohlepa je dobra, to je glad za životom. Naša obaveza je da želimo shooping terapiju?! A od čega bolujemo ne pišu? Napisali novi sedam grehova, što se poštenja tiče i dalje sve isto: nema da ima. U principu nikoga ne zanima šta činite sa svojim telom, u principu svima nam je dobro tako, samo što to još svi ne znaju. Na kraju krajeva kažu: „Vi to zaslužujete!“
- Ovih dana nam ponovo poručili: „Budi promena kakvu očekuješ u svetu!“
- „Zar baš svi?!“
- „U principu, da.“
- „A van principa?“
- „O tome ćemo kasnije.“
- „A, da ne bude kasno?“
- „Kasnije, ne mora da bude uvek kasno.“
- „Ne mora – u principu…“
Brigo moja predji na drugoga…
Reagovanja